Iako su lovci lovci, a ne sakupljači, nije naodmet spomenuti vrlo vrijedne i zahvalne namirnice koje možemo sakupljati tijekom aktivnosti u prirodi i za koje ne vrijedi lovostaj niti zabrana branja… Osim šumskih gljiva, svatko od nas prepoznaje barem nekoliko vrsta samoniklog bilja, a danas ćemo podsjetiti i na njihovu upotrebu u kulinarstvu.

Medvjeđi luk je zapravo vrsta samoniklog češnjaka (divlji luk, srijemuž, sremuš, crijemuž, lat. Allium ursinum) intenzivnog mirisa kojeg nalazimo u našim šumama. Beru se mladi listovi koji se mogu upotrijebiti na razne načine: od njih se pripremaju juhe, variva, dodaju se u salate, a mogu se usitniti i konzervirati u soli te tako dobijemo vrlo zanimljiv začin koji možemo koristiti tijekom čitave godine.

Divlji radič ili maslačak biljka je koja raste uz putove i na rubu šume. U proljeće se beru mladi listovi od kojih se najčešće spravlja salata koja je nutritivno prepuna željeza, a može se umiješati u tjesteninu s kuhanim jajima narezanim na četvrtine, začiniti uljem, soli i paprom te čini isto tako bogat obrok. Naravno, kao i u slučaju svih samoniklih biljaka dobro je pripaziti da se beru na mjestima koja su podalje od prometnica i općenito od naselja.

Samonikle (zelene) šparoge prava su poslastica za gurmane. Beru se izdanci prije nego očvrsnu i počnu bivati kruti. Prava delicija koja se štuje od grčkih i rimskih vremena, a kojoj se pridaju i afrodizijačka svojstva. Često ih nalazimo u fritajama, kao prilog mesnim jelima, a od njih se rade juhe i odlične su ukuhane u palentu. Voda od kuhanja šparoga se ne baca, već se uzima za povrtne temeljce jer je bogata mineralima i mikroelementima. Za razliku od samoniklih šparoga, postoje i šparoge iz vrtnog uzgoja koje su manje gorke i manje opore, i jednako se dobro sljubljuju s drugom hranom kao i njihovi divlji srodnici.

Današnji tekst završit ćemo s koprivom, samoniklom biljkom koja se koristi u prehrani, medicini, kozmetici, ekološkoj poljoprivredi, a koju poznaju apsolutno svi. Kopriva se bere i sprema kao čaj, juha, varivo, a od nje se mogu raditi i popečci i pire. Kao i kod drugih samoniklih biljaka, najbitnije je se beru mladi listovi s tim da ćemo to u ovom slučaju napraviti u rukavicama, a pri spremanju pofuriti i baciti prvu vodu.

Nadamo se da ćete iskoristiti proljeće i nabrati
 neku od predloženih namirnica,  jer su izuzetno 
hranjive i sezonske… Danas vam donosimo recept 
za juhu odnosno varivo od koprive.

U slast!

juha
kopriva

Koprive na žlicu -na bijelo

osobe
25 min.
nezahtjevno

 

SASTOJCI

  • 500 grama svježe koprive
  • 2 krumpira

  • 3 dcl kiselog vrhnja
  • veća glavica luka
  • ulje, sol, papar

Svježe nabrane koprive potopimo u kipuću vodu 30 sekundi i ocijedimo. Nakon "furenja" nema više opasnosti od kopriva, možemo ih tretirati kao i svaku drugu biljku iz vrta, bez opasnosti od nadraživanja kože.

Koprive usitnimo nožem na najsitnije moguće, a krumpire naribamo na ribež za hren. Sitno isjeckani luk popržimo na ulju tri minute, te potom dodajemo u lonac koprive i krumpir. Sve prelijemo sa 8 dcl vode, posolimo, poparimo i dodamo 3 dcl kiselog vrhnja. Kuhamo 15 minuta i juha je spremna za posluživanje.

Ukoliko želimo napraviti varivo, u juhu dodajemo komade suhog mesa i povrća te kuhamo otprilike 45 minuta.