Iako su lovci lovci, a ne sakupljači, nije naodmet 
spomenuti vrlo vrijedne i zahvalne namirnice koje
 možemo sakupljati tijekom aktivnosti u prirodi i za koje
 ne vrijedi lovostaj niti zabrana branja… Osim šumskih
 gljiva, svatko od nas prepoznaje barem nekoliko
 vrsta samoniklog bilja, a danas ćemo podsjetiti i na njihovu 
upotrebu u kulinarstvu.

Medvjeđi luk je zapravo vrsta samoniklog češnjaka (divlji luk,
srijemuž, sremuš, crijemuž, lat. Allium ursinum) intenzivnog
 mirisa kojeg nalazimo u našim šumama. Beru se mladi
 listovi koji se mogu upotrijebiti na razne načine: od njih
 se pripremaju juhe, variva, dodaju se u salate, a mogu se
 usitniti i konzervirati u soli te tako dobijemo vrlo zanimljiv
 začin koji možemo koristiti tijekom čitave godine.

Divlji radič ili maslačak biljka je koja raste uz putove i
na rubu šume. U proljeće se beru mladi listovi od kojih 
se najčešće spravlja salata koja je nutritivno prepuna
 željeza, a može se umiješati u tjesteninu s kuhanim jajima
 narezanim na četvrtine, začiniti uljem, soli i paprom
 te čini isto tako bogat obrok. Naravno, kao i u slučaju 
svih samoniklih biljaka dobro je pripaziti da se beru na
 mjestima koja su podalje od prometnica i općenito od naselja.

Samonikle (zelene) šparoge prava su poslastica za gurmane. Beru 
se izdanci prije nego očvrsnu i počnu bivati kruti. Prava delicija 
koja se štuje od grčkih i rimskih vremena, a kojoj se pridaju i
 afrodizijačka svojstva. Često ih nalazimo u fritajama, kao prilog
 mesnim jelima, a od njih se rade juhe i odlične su ukuhane u
 palentu. Voda od kuhanja šparoga se ne baca, već se uzima za 
povrtne temeljce jer je bogata mineralima i mikroelementima. Za
 razliku od samoniklih šparoga, postoje i šparoge iz vrtnog uzgoja
 koje su manje gorke i manje opore, i jednako se dobro sljubljuju s
 drugom hranom kao i njihovi divlji srodnici.


Današnji tekst završit ćemo s koprivom, samoniklom biljkom koja
 se koristi u prehrani, medicini, kozmetici, ekološkoj poljoprivredi, 
a koju poznaju apsolutno svi. Kopriva se bere i sprema kao čaj, 
juha, varivo, a od nje se mogu raditi i popečci i pire. Kao i kod
 drugih samoniklih biljaka, najbitnije je se beru mladi listovi s 
tim da ćemo to u ovom slučaju napraviti u rukavicama, a pri
 spremanju pofuriti i baciti prvu vodu.

Nadamo se da ćete iskoristiti proljeće i nabrati
 neku od predloženih namirnica,  jer su izuzetno 
hranjive i sezonske… Danas vam donosimo recept 
za juhu odnosno varivo od koprive.

U slast!

Koprive na žlicu -na bijelo

osobe
25 min.
nezahtjevno

 

SASTOJCI

  • 500 grama svježe koprive
  • 2 krumpira
  • 3 dcl kiselog vrhnja
  • veća glavica luka
  • ulje, sol, papar

Svježe nabrane koprive potopimo u kipuću vodu 30 sekundi i ocijedimo. Nakon "furenja" nema više opasnosti od kopriva, možemo ih tretirati
 kao i svaku drugu biljku iz vrta, bez opasnosti od nadraživanja kože.


Koprive usitnimo nožem na najsitnije moguće, a krumpire naribamo na
ribež za hren. Sitno isjeckani luk popržimo na ulju tri minute, te potom 
dodajemo u lonac koprive i krumpir. Sve prelijemo sa 8 dcl vode, posolimo, 
poparimo i dodamo 3 dcl kiselog vrhnja. Kuhamo 15 minuta i juha je
 spremna za posluživanje.

Ukoliko želimo napraviti varivo, u juhu dodajemo komade suhog mesa i 
povrća te kuhamo otprilike 45 minuta.